Amazonska šuma i deforestacija

Amazonska tropska kišna šuma je ogromno područje koje se nalazi u južnoj Americi, između Anda, Gvajanskog i Brazilskog visočja, u porječju rijeke Amazone. Područje Amazonije obuhvaća četvrtinu ukupne površine južne Amerike. Amazonska tropska kišna šuma je najveća tropska kišna šuma na zemlji i predstavlja ogroman ekosistem s nekoliko milijuna vrsta kukaca, biljaka, ptica, riba, gmazova i drugih oblika života od kojih mnogi još nisu ni upoznati. Riječ je o najrazličitijim biološkim sustavima na svijetu koji imaju kritičnu ulogu glede utjecaja na globalnu kulturu jer apsorbiraju ugljični dioksid koji je glavni uzročnik globalnog zagrijavanja.

Biljke u procesu fotosinteze apsorbiraju ugljični dioksid i stvaraju kisik, a u tom procesu daleko prednjače tropske kišne šume koje apsorbiraju više ugljičnog dioksida od bilo kojeg drugog ekosustava na zemlji. Da bi određeno područje moglo klasificirati kao područje tropske kišne šume, mora se raditi o zatvorenim krovovima u kojemu vrhovi drveća dodiruju jedan drugog, tvoreći tako osjenčanu unutrašnjost šume.

Na slici je prikazana rasprostranjenost tropskih kišnih šuma u svijetu. Vidljivo je da Amazonska tropska kišna šuma zauzima najveću površinu od svih tropskih kišnih šuma. Kliknite na sliku za punu veličinu.

U južnoj Americi, u porječju rijeke Amazone, u Brazilu i susjednim državama, odnosno budući da se prostire na tim ogromnim površinama, Amazonska tropska kišna šuma nosi upravo zbog svoje veličine i važnosti nosi naziv „pluća svijeta“. No budući da su tropske kišne šume također bogat izvor resursa kao što su drvo i minerali, vrlo se često nekontrolirano iskorištavaju što predstavlja ozbiljan problem i jedan je od glavnih uzroka globalnog zagrijavanja i promjena klime.

Deforestacija Amazonske kišne šume i kako to spriječiti

Glavni i najvažniji razlog zašto treba očuvati tropske kišne šume nalazi se u činjenici očuvanja života na zemlji. Ne samo da apsorbiraju ugljični dioksid i stvaraju kisik kojeg udišemo nego uz to reguliraju temperaturu i proizvode važne nutricijente kako što su dušik i fosfor te štite vododijelnice od erozije solju. Također tropske kišne šume mogu puno pomoći i na području farmakologije u istraživanju novih lijekova jer između tisuća vrsta biljaka možda se krije i potencijalni lijek koji bi svijet spasio bolesti kao što su rak i sida. No čuvaju li se tropske kišne šume?

Brazil je u razdoblju od 1970 do sada izgubio više od 600 000 četvornih kilometara Amazonske tropske kišne šume, što je vrlo zabrinjavajući podatak. Kroz ovaj članak prikazat ćemo koji su glavni uzroci takvom gubitku šuma u Brazilu i postoje li metode koje bi mogle značiti očuvanje Amazonske tropske kišne šume. Osvrnimo se prvo na čimbenike koji najviše pridonose deforestaciji šuma. Glavni čimbenik koji uzrokuje deforestaciju je čišćenje šumskih površina za uzgoj stoke koje po nekim procjenama čini ogroman dio od 60-70 % ukupnih čimbenika deforestacije. Budući je stočarstvo poprilično unosna grana koja ne zahtijeva velike troškove održavanja, a daje veoma solidnu zaradu postaje prilično jasna činjenica zašto se puno Brazilskih šuma krči iz tog razloga. Povećanje broja stoke uzrokuje povećanje površina na kojima stoka može pasti te se šume zamjenjuju travnatim područjima i savanama na kojima pase stoka.

Ova slika prikazuje izgled iskrčene šume na kojoj će niknuti farma. Kliknite na sliku za punu veličinu.

Drugi veliki uzročnik deforestacije također je povezan sa poljoprivredom, ovaj put s farmama. Budući je većina Brazilskog stanovništva još uvijek orijentirana na poljoprivredu velike površine šume se krče kako bi ostavile prostora obradivim površinama i to naročito od strane siromašnih farmera koje čak vladina politika potiče da se nastanjuju na površinama koje su prethodno iskrčili, a budući da se u tom procesu najčešće koristi vatra, cijeli proces ima dvostruko negativan učinak, tj. ne samo da se uništavaju velike šumske površine već se također velike količine ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida ispuštaju u atmosferu negativno djelujući na čitav biološki sustav i onečišćuju zrak.

Velikom stvaranju dodatnih poljoprivrednih površina na račun šuma pridonio je svakako i uznapredovali rast poljoprivrednih površina pod sojom jer su brazilski znanstvenici uspjeli proizvesti nove vrste soje koja je vrlo skupa i cijenjena na svjetskom tržištu, te je Brazil na tom području toliko jak da će prema nekim procjenama uskoro preteći i SAD koji je trenutno glavni svjetski proizvođač soje. Iako bi mnogi pomislili u prvi mah kako je rušenje drveća u svrhu prodaje drvne mase možda i najvažniji čimbenik uništavanja tropskih kišnih šuma to nije tako, jer taj čimbenik sudjeluje sa samo 2-4 % u ukupnom procesu deforestacije. Tropske kišne šume predstavljaju velik izvor drvnog bogatstva, među kojim posebno mjesto zauzima skupocjena ebanovina te je proces ilegalnog rušenja drveća vrlo rasprostranjen zbog visoke cijene drvne građe.

Rijeka Amazona. Amazonska tropska kišna šuma je ogromno područje u porječju rijeke Amazone. Kliknite na sliku za punu veličinu.

Tako je primjerice jednom prilikom u rujnu 2003. godine 17 ljudi bilo uhićeno pod optužbom da su uništili 10000 hektara šumske površine. Kao posljednji od čimbenika uzročnika deforestacije istaknut ću još izgradnju infrastruktura kao što su ceste i brane, koje u ukupnom postotku sudjeluju sa oko 2-4 %. Poznati primjer te politike izgradnja je i Transamazonske ceste kojoj je bila svrha ne samo prometno povezivanje zemlje, već i otvaranje novih područja farmerima te lakše iskorištavanje drvnog bogatstva. Nakon dovršetka tog svjetski poznatog projekta deforestacija je krenula najbržim korakom do sada te predstavlja pravi primjer kako izgradnja infrastrukture može uzrokovati totalni ekološki kaos. Mogu li se ipak naprijed spomenuti čimbenici nekako spriječiti ili barem usporiti do mjere koja bi bila podnošljiva za okoliš?

Može ukoliko se bude poradilo na nekoliko čimbenika navedenih u nastavku. Kao prvo trebalo bi nastojati rehabilitirati bivše šumske površine što nije pretežak proces ukoliko je sačuvan barem djelić nekadašnjeg biosustava. Da bi se rehabilitirale bivše šumske površine, potrebno je povećati iskoristivost odnosno produktivnost poljoprivrednih površina što zahtijeva intelektualni pristup poljoprivredi uporabom suvremenih tehnologija te osviještanjavem poljoprivrednika što je najčešće najveća kočnica čitavog procesa. Također bi trebalo povećati površine zaštićenih površina za što je potrebna čvrsta i planska politika. Zakoni bi trebali biti točno određeni i sadržavati stroge novčane pa čak i zatvorske kazne prekršiteljima.

Brazil - deforestacija kišne šume. Kliknite na sliku za punu veličinu.

No prije svega ipak je najvažnije utjecati na ekološku svijest ljudi i pokušati im predočiti negativne posljedice deforestacije, a koje bi lako mogle imati i katastrofalni učinak za čitav život na zemlji te rezultirati još većim klimatskim promjenama. Stoga je potrebna veoma brza intervencija na svim poljima jer ukoliko se bude krenulo pravim putem, vrlo brzo će se čovječanstvo naći na putu bez povratka. Uskladiti ekologiju i gospodarstvo je teško, ali nije nemoguće.