Planet Zemlja - Općenito

Zemlja je jedan od planeta sunčevog sustava i treći planet po udaljenosti od sunca, te jedini zasad otkriveni planet na kojem postoji život. Zemlja je peti najveći planet sunčevog sustava, i ima promjer oko ekvatora od 12756 km, no ipak malen u usporedbi s recimo najvećim planetom Sunčevog sustava Jupiterom koji ima 11 puta veći promjer od zemlje. Zemlja ima i jedan prirodni satelit mjesec koji kruži oko zemlje u eliptičnoj putanji zahvaljujući snazi Zemljine gravitacije, no i Mjesec utječe svojom gravitacijskom silom na zemlju, što je vidljivo u valovima oceanskim mijenama. Čak postoji i teorija, doduše nedokazana da se mjesec prije više od 4 milijarde godina odvojio od zemlje nakon što je veliki meteorit pogodio zemlju. Prema procjenama starost zemlje procjenjuje se na nekih 4,5 milijardi godina. Zemlja se navodno razvila, kao i Sunce te ostali planeti Sunčevog sustava iz ogromnog oblaka plinova i prašine poznatih kao sunčeva nebula koji su se razvili na kraju života velike zvijezde, odnosno u njenoj eksploziji poznatijom pod nazivom «Supernova». Svi nama poznati kemijski elementi razvili su se od eksplozije te Supernove, a od tih kemijskih elemenata sastavljena su i naša tijela. Ova teorija je prihvaćena od većine znanstvenika jer uspijeva objasniti zašto su unutrašnji planeti postali čvrsti, dok su vanjski planeti sunčevog sustava većinom u plinovitom stanju, osim Plutona. Na početku su naravno temperature solarne nebule bile ogromne no kako se ona udaljavala od sunca tako se smanjivala temperatura.

Pogled na Zamlju iz svemira. Voda pokriva 71% Zemljine površine i čini okosnicu života na zemlji. Kliknite na sliku za punu veličinu.

Život na zemlji je prvenstveno moguć zahvaljujući Zemljinoj atmosferi i činjenici da je zemlja jedini planet na kojem ima pitke vode. Štoviše voda pokriva 71% Zemljine površine i čini okosnicu života na zemlji. No valja napomenuti kako je od te vode pitko samo 3%, koliko se odnosi na slatkovodne površine, dok se ostalih 97% odnosi na morske površine. Voda je tekuća na zemlji zahvaljujući kombinaciji raznih čimbenika, kao što su gravitacija, efekt staklenika, kruženju zemlje oko Sunca i njenom položaju u sunčevu sustavu, vulkanizmu te sastavu Zemljine atmosfere. Iako je zemlja jedini poznati planet na kojem postoji život, znanstvenici ne isključuju činjenicu da je život mogao postojati prije na drugim planetima ili da postoji na nekom nama nepoznatom planetu. Tako primjerice na reljefu Marsa se mogu vidjeti jasne značajke koje nalikuju na riječne kanale te prejudiciraju činjenicu da je na njegovoj površini nekad postojala voda u tekućem stanju. Naročito ako se uzme u obzir da voda još uvijek postoji na Marsu, ali u zaleđenom obliku u polarnim kapama.

Vulkan. Zemlja je jedan od geološki najaktivnijih planeta sunčevog sustava. Kliknite na sliku za punu veličinu.

Zemlja je ujedno i jedan od geološki najaktivnijih planeta sunčevog sustava i konstantno se mijenja, naravno kroz veoma duge vremenske periode. Proučavanju zemlje doprinose mnoge znanstvene discipline od kojih se naročito ističu biogeografija, geologija, klimatologija, hidrologija, meteorologija, oceanografija, geofizika i zoogeografija. Udaljenost zemlje od sunca iznosi 150 milijuna km, a zemlja se okreće oko sunca brzinom od oko 107000 km/h. Zemlja se ipak ne okreće oko sunca u savršenoj kružnici već ta kružnica ima mali eliptični oblik tako da maksimalna udaljenost zemlje od sunca iznosi 152 milijuna km, a minimalni 147 milijuna km. Sunčev sustav dio je jedne galaksije koju nazivamo Mliječna staza, a sastoji se od milijardi zvijezda povezanih gravitacijom. Vrijeme na zemlji računa se u danima i godinama. Dan na zemlji je ustvari vrijeme Zemljine rotacije oko vlastite osi i traje otprilike 24 h, odnosno 23 h, 56 min i 4,1 sec, dok je godina vrijeme Zemljine revolucije oko sunca i traje otprilike 365 dana odnosno 365 dana, 5 sati, 48 min i 46 sekundi.

Što se sastava zemlje tiče, većinu sastava zemlje čine 4 elementa, Željezo (34,6 %), Kisik (29,5%), Silicij 15,2 % te Magnezij 12,7 %, a od ostalih elemenata ističu se još nikal i sumpor sa ukupnim udjelom nešto iznad 4 %. Planet je sastavljen od stijena i metala, koji se u otopljenoj formi nalaze ispod površine.

Efekt staklenika omogućio je život na Zemlji, ali je zbog ljudskog utjecaja taj efekt u zadnjih nekoliko godina sve izraženiji i dolazi do globalnog zatopljenja. Slika prikazuje topljenje leda. Kliknite na sliku za punu veličinu.

Zemljina atmosfera i njen način interakcije s oceanima i sunčevom radijacijom su odgovorni za klimu i vrijeme na planetu pa tako atmosfera igra glavnu ulogu u očuvanju života na Zemlji. Veliku većinu Zemljine atmosfere čine 2 elementa, dušik ( 78%) i kisik (21 %). Za život na zemlji najvažniji je kisik kojeg udišemo i bez kojeg život na zemlji nije moguć. Zemlja za razliku od ostalih planeta našeg Sunčevog sustava ima jedinstveni set karakteristika koje omogućavaju život. Nije prevruć planet kao primjerice Merkur, niti prehladan planet kao primjerice Mars, a Zemljina atmosfera ima savršen omjer plinova koji zarobljavaju sunčevu toplinu što rezultira pogodnom klimom za očuvanje vode u tekućoj formi. Također Zemljina atmosfera sprečava direktnu radijaciju sunca koja bi u protivnom ugrožavala život na planetu, a za to je naročito bitan ozonski omotač koji sprečava ultraljubičastim zrakama da direktno dolaze na zemlju. Vodena para, ugljični dioksid ,metan i dušični oksid djeluju u atmosferi kao staklenički plinovi koji upijaju toplinu odnosno radijaciju od sunca grijući na taj način Zemljinu površinu. Da nema stakleničkog efekta radijacija bi otišla u svemir i život ne bi bio moguć jer bi zemlja bila prehladna. Valja napomenuti da se rupa u ozonskom omotaču sve više širi zbog zagađenja zraka i teške industrije, te bi mogla uroditi katastrofalnim posljedicama ukoliko se ne spriječi daljnje uništenje ozonskog omotača koji bi čak mogao biti i obnovljen nakon određenog perioda, naravno pod uvjetom prestanka daljnjeg zagađivanja.