Šume – Prirodni odgovor na globalno zatopljenje

Kao što većina vas vjerojatno zna, smanjenje štetnih emisija nastalih sagorijevanjem fosilnih goriva je nužan korak u borbi protiv globalnog zatopljenja. Ali i šume mogu igrati vitalnu ulogu u toj borbi pa je prema tome vrlo važno očuvati naše današnje šume i posaditi nove budući da šume imaju prirodnu sposobnost preuzimanja ugljičnog dioksida iz atmosfere.

Prema istraživanjima koje je su proveli znanstvenici sa sveučilišta Wageningen u nizozemskoj, zasadi šuma na velikoj razini mogli bi imati znatan utjecaj na klimatske promjene dugoročno gledano i čak ako se gledaju najkonzervativnije procjene procjenjuje se da bi do 2100 godine taj novi potencijal mogao zamijeniti 5-7% energije i emisija štetnih plinova povezanih s industrijom.

Ali trenutno ne postoji dovoljno pogodnih mjesta za zasađivanje novih šuma jer se gotovo sva dostupna zemlja koriste u poljoprivredne svrhe. Također se vrši i velika deforestacija u mnogim dijelovima svijeta (amazonska tropska kišna šuma) uglavnom zbog stalne potrebe za dodatnim poljoprivrednim zemljištem i to svakako ne doprinosi borbi protiv globalnog zatopljenja. Šume koje su najefikasnije u skupljanju ugljičnog dioksida su tropske kišne šume i njih bi trebalo sačuvati pod svaku cijenu, osobito velike poput amazonske tropske kišne šume.

Tropske kišne šume su naročito važne u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Iako je kratkoročna korist od zasađivanja novih šuma upitna, dugoročna korist nikako ne bi snijela doći u pitanje, naravno samo uz uvjet da uspijemo sačuvati trenutne šume (osobito tropske kišne šume) i posadimo nove. Time bismo znatno pomogli u borbi protiv globalnog zatopljenja u obliku smanjenja količine ugljičnog dioksida u atmosferi. Ali ukoliko se u obzir uzme trenutni trend deforestacije u mnogim dijelovima svijeta to je vrlo nevjerojatno.