Pregled povijesti Zemlje

Geološka razdoblja Zemljine povijesti dijele se na prekambrij, paleozoik, mezozoik i kenozoik i kroz ova razdoblja će biti prikazan razvoj života i promjene reljefa na zemlji.

Sam život na Zemlji nastao je otprilike prije 4 milijardi godina, još u vrijeme kad je kopna bilo vrlo malo, i gotovo da nije bilo kisika koji se mogao udisati, a dan je trajao kraće od 15 sati, gdje su često padali meteoriti i postojala je ogromna vulkanska aktivnost planeta. Različiti životni oblici su se kroz tisuće i milijune godina prilagođavali uvjetima na zemlji na način koji je dopuštao samo najjačima odnosno najprilagodljivijima da prežive i sačuvaju svoju vrstu. Upravo iz tog razloga je danas život rasprostranjen u svim krajevima zemlje od vrućih pustinja pa sve do dubina oceana, odnosno od hladnih Zemljinih polova pa sve do vrućeg ekvatora. Puni život na zemlji počeo se razvijati u vrijeme kraja razdoblja prekambrija i početka paleozoika prije otprilike 540-550 milijuna godina kada su se počele razvijati prve jedinke životinjskih grupa svih vrsta, sisavaca, riba , gmazova, ptica.

Život na Zemlji počeo je prije oko četiri milijarde godina kad su vulkanske aktivnosti izbacile puno plina i time kreirale tanku atmosferu, a oblaci vodene pare su se kondenzirali i počeli stvarati oceane. Kliknite na sliku za punu veličinu.

No sve je ipak započelo u vrijeme prekambrija koje je otpočelo nekih 4 milijarde godina u prošlosti kada su se počeli ne samo formirati novi kontinenti, oceani i atmosfera već se pojavio i život u najprimitivnijm oblicima. Prve prabakterije počinju se razvijati već prije nekih 3,5 milijarde godina, a preživjele su zahvaljujući tome što su bile anaerobne tj, nisu trebale kisik da bi opstale. Tako jednostavni oblici bili su jedini oblici života na zemlji milijardama godina, sve do prije otprilike 540-550 milijuna godina kada započinje puni život na zemlji.

U vrijeme paleozoika pojavljuje se prve ribe, budući da gotovo sav život živi u morima i oceanima, a to je i razdoblje kada je stara ogromna kopnena masa Pangea okružena golemim oceanom Tethisom, čije ostatke možemo pronaći u Sredozemnom moru. Jednako burno kao što je i započeo paleozoik je i završio, izumiranjem više od 90 % biljaka i životinja iz nepoznatog razloga, iako većina znanstvenika smatra da je uzrok tome izražena vulkanska aktivnost zemlje u ono doba.

Replike dinosaura se često koriste u zabavnim parkovima. Kliknite na sliku za punu veličinu.

S razdobljem mezozoika, otprije 248 milijuna godina došlo je razdoblje smirivanja i bujanja, poznato i kao doba velikih gmazova koji su dominirali zemljom (dinosauri) i morima (pleziosauri i ihtiosauri) te u zraku (pterosauri). Mezozoik se dijeli na tri razdoblja Trijas, Juru i Kredu. Dinosauri kao najveća bića na zemlji dugo godina dominiraju Zemljom, od početka Trijasa, pa sve do kraja razdoblja Krede kada su počeli izumirati odnosno punih 180 milijuna godina. To je također i razdoblje pojave prvih sisavaca i ptica. Što se biljaka tiče mezozoik predstavlja razdoblje dominacije golosjemenjača, iako predstavlja i pojavu prvih kritosjemenjača. Razdoblje mezozoika također karakterizira pucanja Pangee početkom Jure čiji dijelovi se počinju odvajati i sužavati ogromnu površinu Tethis oceana.

Početak kenozoika otprije 60 milijuna godina označava početak dominacije sisavaca odnosno početak stanja kakvo otprilike i danas postoji na Zemlji. Krajem kenozoika pojavljuju se i prvi ljudi. Većina znanstvenika vjeruje kako se prijelaz iz razdoblja dominacije gmazova u razdoblje dominacije sisavaca dogodio zbog toga što je veliki komet ili neko drugo nebesko tijelo pogodilo zemlju uzrokujući izumiranje mnogih vrsta, uključujući i dinosaure koji nisu bili u stanju prilagoditi se novonastalim uvjetima. Kao dokaz te tvrdnje znanstvenici su pronašli ogroman otisak kratera na obali Meksičkog poluotoka Yucatana, a također se gotovo svugdje u svijetu može pronaći kemijski element iridij koji je vrlo rijedak u zemlji, a ima ga mnogo u meteoritima.

Znanstvenici vjeruju da je udar kometa uzrokovao izumiranje mnogih vrsta prije 65 milijuna godina, pa tako i dinosaura. Kliknite na sliku pa punu veličinu.

Kenozoik se dijeli na tercijar i kvartar, tercijar je počeo prije 65 milijuna godina i trajao do otprije 1,8 milijuna godina, a zatim je nastupilo razdoblje kvartara koje traje još i danas. Kvartar se dijeli na pleistocen i holocen, pleistocen je počeo 1,8 milijuna godina otprije i trajao do 10000 godina, a holocen je započeo otprije 10000 godina i traje sve do danas. To je razdoblje totalnog razdvajanja nekadašnje Pangee i formiranje kontinenata na način kako ih danas poznajemo. U kasnom periodu tercijara, negdje otprije 6 milijuna godina počinje evolucija ljudi na području Afrike koji s vremenom odlaze i u druge krajeve svijeta. Razdoblje kvartara bilo je i razdoblje ledenog doba koje je trajalo dulje od 100 000 godina na većinskom području Sjeverne Amerike i Evrope, te dijelovima Azije, gdje su ledenjaci bili deblji i od 3 kilometra. Kraj ledenog doba, odnosno kraj kvartara označava razdoblje dominacije najinteligentnije vrste sisavaca ljudi.